Zločin bez kazne

ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu (ŽDO) saopćilo je da je u nedostatku dokaza obustavilo kazneni progon umirovljenog generala Željka Sačića, ratnog pomoćnika zapovjednika Stožera specijalne policije MUP-a, i Frane Drlje, bivšeg pripadnika policijske antiterorističke jedinice Lučko, za ratni zločin u Ramljanima, selu koje su, prema sumnjama DORH-a, 26. kolovoza 1995. spalili upravo specijalci iz Lučkog, samo dan nakon što su u Gruborima pripadnici iste jedinice ubili šestoro civila, uglavnom staraca.

Također, ŽDO je optužnicu za ratni zločin u Gruborima, koju je protiv Sačića po zapovjednoj odgovornosti u siječnju 2015. podignula bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica Željka Pokupec (da bi potom optužnica bila vraćena na doradu zbog proceduralne pogreške, a Pokupec smijenjena), prekvalificirao u puno blaže djelo pomaganja (nepoznatim) počiniteljima kaznenog djela ratnog zločina, za koje je, kako navode, prema članku 301. st. 1. Kaznenog zakona iz 1997. nastupila zastara, tako da je istraga za Grubore, što se tiče Sačića, zauvijek završena.

Navedeni primjeri dobra su prilika da vidimo što DORH poduzima u vezi optužnica za kaznena djela ratnih zločina. Iako su neki rezultati vidljivi na suđenjima pojedincima s obiju strana – tijekom 2013. glavne rasprave vođene su u 24 prvostupanjska postupka u odnosu na 33 optuženika, tijekom 2014. godine 33 glavne rasprave u odnosu na njih 65, a tijekom 2015. 25 postupaka, od kojih dva pred višim sudom u Beogradu – primjetan je mlaki i sve selektivniji odnos prema toj kategoriji kaznenih djela, a s obzirom na skromne dosege procesuiranja i kažnjavanja počinitelja. Nije dakle pomoglo ni to što je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan predmete Grubori i Ramljani označio kao one od posebnog državnog interesa i interesa javnosti.
Umjesto da dinamizira presporo procesuiranje ratnih zločina po direktnoj i zapovjednoj odgovornosti, odlukama poput ove za zločin u Gruborima DORH poručuje društvu i pravosuđu da zločin smije ostati bez kazne - kaže Vesna Teršelič

Vesna Teršelič iz Documente smatra da se DORH posljednjom odlukom spustio ispod razine profesionalnosti, jer je u ime cijelog pravosuđa odustao od individualizacije krivnje na temelju zapovjedne odgovornosti za zločin.

Na neučinkovitost DORH-a i istražnih organa s pravom je nedavno upozorio i Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava, kazavši da ozbiljan rad tužiteljstva u vezi zločina počinjenih u nekadašnjem splitskom vojno-istražnom centru Lora nikada nije započeo, niti je bio planiran. Tvrdnju je argumentirao činjenicom da su do sada procesuirani zločini nad točno desetoricom nesretnika, iako je nesporno da je kroz Loru prošlo više od tisuću ljudi, a svi su bili žrtve svakodnevnih zvjerstava, što znači da je hrvatsko pravosuđe u 25 godina obavilo samo jedan posto posla. Pitanje bi ovdje glasilo: kani li DORH istražiti slučajeve koji nisu isključivo obuhvaćeni postupcima Lora 1 i Lora 2, a za koje postoji obimna dokumentacija Dalmatinskog komiteta koju je ovaj proslijedio DORH-u?

U ažuriranom izvješću o radu u predmetima ratnih zločina, objavljenom u ožujku 2015., DORH navodi i ostale postupke od posebnog interesa javnosti. Kao nacionalne prioritete odabrali su ubojstva civila u Sisku 1991/92., za što je na deset godina zatvora pravomoćno po zapovjednoj odgovornosti osuđen samo Vladimir Milanković: odgovoran je za smrt 24 osobe i mučenje njih desetak. Najnovije informacije govore da bi država mogla isplatiti milijunske odštete obiteljima žrtvama: Općinski sud u Sisku već je presudio u nekim sisačkim slučajevima.

Na listi prioriteta su i zlostavljanja i ubojstva civila u Pakračkoj Poljani, za što se sudi Tomislavu Merčepu. Riječ je o najduljem suđenju za ratne zločine pred prvostupanjskim vijećem, gdje se kazneni postupak provodi od prosinca 2010. i u kojem je ispitano više od 150 svjedoka. Teško je reći kakav se epilog ovdje može očekivati, s obzirom na sudsku praksu pokazanu u vezi Grubora.

Treći je slučaj ratnog zločina u Varivodama i Gošiću: u oba sela ubijeno je ukupno 16 starijih mještana, nemoćnih civila, za što još nitko nije osuđen. Presuđeno je samo da je Republika Hrvatska odgovorna za ubojstvo srpskih civila Radivoja i Marije Berić u Varivodama i da država mora isplatiti 540.000 kuna odštete njihovoj djeci, bez obzira na to što ubojice nisu poznati i procesuirani.

Kao što se može vidjeti, riječ je o ratnim zločinima koje su počinile hrvatske snage. Osim slučaja Lora, DORH ne spominje ni desetine slučajeva ubojstava i nestanaka srpskih civila u kninskim selima nakon ‘Oluje’, koje je 2001. registrirao Hrvatski helsinški odbor. Ubijenih ili nestalih civila bilo je u Dvoru (50), Glini (46), Vrginmostu (44), Vojniću (29) i Slunju (25), potom u selima požeškog kraja, na području bivšeg UN-ovog sektora Sjever, odnosno na prostoru Banije i Korduna, za što također nitko nije procesuiran.

Kao novi prioritet DORH je izdvojio samo slučaj ratnog zločina u Dvoru na Uni, gdje je u kolovozu 1995., samo nekoliko metara od 200 danskih vojnika koji su pod punom ratnom spremom bili stacionirani na školskom igralištu, u osnovnoj školi brutalno smaknuto devetero hendikepiranih srpskih civila.
- Prošlo je više od dvadeset godina, ali prema svemu sudeći nema pomaka ni u toj istrazi - kažu u Documenti.

Na listi nacionalnih prioriteta su i ratni zločini koje su počinili pripadnici srpskih snaga: istraga se provodi protiv osam okrivljenika za ratni zločin u Glinskom Novom Selu 1991. i za zločine na glinskom području; optužnica je podignuta za zlostavljanja i ubojstva hrvatskih civila u Dalju i Erdutu 1991., dvije optužnice podignute su i za zločine u Erveniku 1991/92.; optužnica je podignuta za granatiranje Zadra. Za zločine u Antinu 1991. procesuirane su dvije osobe, optužnica je podignuta za napad na selo Ćelije 1991., a i dalje se radi na procesuiranju za ratne zločine u Borovu Selu i Vukovaru. Novih je 65 zločina određeno regionalnim prioritetima.

DORH: Izvidi i dalje traju
Na pitanje koji su pomaci ostvareni u prošloj godini kada je riječ o predmetima Varivode i Gošići te kaznenog djela za ratni zločin u predmetu Dvor na Uni, iz DORH-a su nas izvijestili da nisu u mogućnosti odgovoriti budući da nadležna državna odvjetništva provode izvide sukladne odredbi članka 206. Zakona o kaznenom postupku. Na naše pitanje koji su nacionalni prioriteti kada je riječ o istragama za ratne zločine u tekućoj godini, iz DORH-a odgovaraju da prioritetima i nadalje ostaju svi predmeti u kojima nisu otkriveni počinitelji. U slučaju Grubora i Lore uputili su nas da se obratimo nadležnim državnim odvjetništvima u Zagrebu i Splitu.