Savo
BEOGRAD
- Na februarskom susretu predsednika Srbije A. Vučića i predsednice Hrvatske K. Grabar Kitarović, dominiralo je pitanje nestalih osoba u ratu devedesetih, što dokazuje i prisustvo šefova komisija i predstavnika udruženja porodica nestalih obeju država.

I tokom ranijih susreta šefova ovih država ili vlada ovom pitanju pridavan je veliki značaj, ali kada god se spominjao broj nestalih Srba, sa hrvatske strane je dolazilo do osporavanja i iznesenih brojki i spiskova. A najburnije polemike izazvala je izjava A. Vučića da na spiskovima nestalih ima više Srba nego Hrvata, koju je, kao premijer Srbije, nakon sastanka sa tada tek inaugurisanom sadašnjom hrvatskom predsjednicom, dao u Zagrebu u februaru 2015, koje su se mogle čuti pre, u toku i nakon ovog njihovog najnovijeg susreta.

Tako su skoro svi hrvatski mediji iznosili broj od trenutno 1.945 nestalih osoba na području Hrvatske iz rata devedesetih, među kojima je od 814 do 900 osoba srpske narodnosti. I svi su se pozivali na Upravu za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje. I zaista na njenom sajtu stoji da je još uvek “nepoznata sudbina 1.526 osoba te mesto ukopa posmrtnih ostataka 419 smrtno stradalih osoba”. A ona se poziva na četvrto izdanje „Knjige nestalih“ “koja sadrži ažurirani popis osoba nestalih na području RH i otvorenih zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka, sa stanjem od 1. maja 2015. godine”.

Ova knjiga je nastala u saradnji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja i Hrvatskog Crvenog križa, uz proveru i saglasnost Crvenog krsta Srbije, te Komisije Vlade Republike Srbije za nestala lica i u konsultaciji s Međunarodnim odborom Crvenog krsta. Ona sadrži dva odvojena popisa: prvi sa 1.716 osoba nestalih na području RH i drugi sa 422 osobe za koje se zna da su smrtno stradale, ali nije poznato gde su njihovi posmrtni ostaci, što ukupno čini 2.138 nerešenih slučajeva. Sadašnja razlika u brojkama između te knjige i Uprave je u činjenici da je u međuvremenu jedan broj identifikovan sa oba spiska i na obe strane.

Ranije je hrvatska strana, u broj nestalih računala samo one za koje je otvoren zahtev za traženje, a ne i one za koje je podnesen zahtev za traženje posmrtnih ostataka, mada među njima, s pozicije srpske strane, nema suštinske razlike, iz prostog razloga što je cilj da se pronađu posmrtni ostaci i jednih i drugih i predaju njihovim porodicama radi sahrane i konačnog rešenja potrage.

Pošto u knjizi nije navedena nacionalna, vojna i državna pripadnost popisanih osoba, “Veritas” je izvršio uporednu analizu i ovog četvrtog (kao i prethodnih) izdanja sa “Veritasovom” evidencijom, na kojoj se u vreme analize (jun 2016) nalazilo 1.859 osoba i sa spiskom nestalih, koji je Hrvatska u decembru 2010. dostavila MSP uz svoj odgovor na kontratužbu Srbije u sporu po uzajamnim tužbama o genocidu, na kojem se nalazilo ukupno 1.024 osobe, i došao do sledećih rezultata: sa “Veritasove” evidencije 974 osobe nalazilo u toj knjizi, a 882 nije; sa hrvatskog spiska u knjizi se nalazilo 839 osoba, a 215 nije; 56 imena iz oba popisa u knjizi nalazila su se i na hrvatskom spisku i na “Veritasovoj” evidenciji; 365 imena iz oba popisa u knjizi nije bilo ni na hrvatskom spisku ni na “Veritasovoj” evidenciji.

Još ne znam čija su traženja tih 365 osoba koje se nalaze u knjizi, a nema ih ni na hrvatskom spisku ni na “Veritasovoj” evidenciji, ali znam da se one 882 osobe sa “Veritasovog” spiska nestalih nisu našle u knjizi zato što članovi njihovih porodica kod nadležnog Crvenog krsta (nacionalnih ili međunarodnog) nisu otvorili zahteve za traženje, što je bio uslov za ulazak u knjigu.

Ta knjiga ni u vreme objavljivanja nije sadržavala ažurirani popis svih osoba nestalih na području RH. Naime, još 2013, srpska komisija je i hrvatskoj strani i ostalim subjektima na izradi celovitog spiska nestalih predala dodatni spisak od 685 osoba koje nisu ušle ni u predhodna, ni u četvrto izdanje „Knjige nestalih“, a peto, iako je bilo najavljeno, još nije ni štampano.

Trenutno se na „Veritasovom“ spisku nestalih nalazi 1.811 osoba (1.293 civila i 499 žena), srpske nacionalnost koja su nestala u periodu 1991–1998. na području Hrvatske (1.756) i BiH (55).

Predstojeći sastanci predstavnika porodica nestalih sa šefovima država i komisija za nestale osobe su prilika i da se aktualizuje objavljivanje ažuriranog popisa nestalih sa obe strane, uz uvažavanje spiskova vladinih i nevladinih institucija i organizacija.

Savo Štrbac
Politika, 20.februar 2018, štampano izdanje
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc