Pomeni žrtvama "Oluje"

BEOGRAD / BANJALUKA - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, kao i u drugim gradovima Srbije i Republike Srpske, održan je pomen žrtvama stradalim tokom akcije "Oluja".

Parastosom u beogradskoj Crkvi Svetog Marka i polaganjem venaca na spomenik žrtvama stradalim u ratovima u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2000. godine, u Tašmajdanskom parku obeležen je Dan sećanja na stradale i prognane Srbe tokom akcije "Oluja".

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je u Beogradu prisustvovao pomenu, rekao je da su "Oluja", ali i sve druge hrvatske vojne akcije na području današnje Hrvatske i BiH, po svom karakteru bile zločinačke, jer je cilj bio ubijanje i proterivanje srpskog naroda sa svojih vekovnih područja s jedne strane i masovno sistematsko uništavanje srpske imovine.

Prema njegovim rečima "jasno je kao dan" da je strateški cilj režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste Velike Hrvatske i da je Tuđmanov režim u suštini izvršio agresiju na Jugoslaviju i na srpski narod u Hrvatskoj.

Kako je istakao, veoma je važno što Tužilaštvo za ratne zločine aktivnije i snažnije priprema predmete koji se tiču brojnih zločina nad srpskim narodom i na području današnje Hrvatske, Republike Srpske, Federacije BiH, da pokreće istrage i podiže optužnice.

"Neprihvatljivo je da 23 godine od završetka rata na području današnje Hrvatske i BiH nemamo procesuiranih zločina protiv srpskog naroda", kaže Linta.

Ukazao je na činjenicu da hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikuje hrvatske zločince, a da Haški tribunal nije učinio gotovo ništa na procesuiranju zločina protiv srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.

Živko Šaponja je jedan od 250.000 iz izbegličke kolone. Mislio je da će u rodnom Benkovcu sačekati kraj rata, ali ga je pre 23 godine sačekala vest da iz njega mora da ode.

"Ja sam stekao utisak da je to bila jedna režija. Mi smo bili samo statisti. Meni je najteže. Moj stric, 71 godinu je imao, ni dan danas ne znaju se kosti njegove", priča Šaponja.


Neizvesnost od Gospića do Beograda za porodicu Mileve Pejinović, trajala je nedelju dana.

"Niko nije ni bio svestan da odlazi zauvek. Šta može čoveka gore da snađe nego kad izgubi rodni kraj, šta može gore da se desi", kaže Mileva Pejinović.

Pomen u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci

U Banjaluci su danas, u organizaciji Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, obilježene 23 godine od stradanja Srba u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluji".

Srbi koji su preživjeli najveće stradanje u Hrvatskoj, porodice ubijenih, predstavnici brojnih udruženja i gradskih vlasti, položili su vijence na Perduvovom groblju, a potom je u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja služen parastos za sve stradale.

Parastosu su prisustvovali direktor Veritasa Savo Štrbac, predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, prognani Srbi iz Hrvatske i članovi porodica stradalih Srba.

Štrbac je rekao da dok Srbi tuguju, Hrvati slave u Kninu, te dodao da je neko pravilo, posebno na balkanskim prostorima gdje je uvijek na jednoj strani tuga, a na drugoj slavlje.

- Ante Gotovina i Mladen Markač su njima dupli heroji sa oreolom žrtve, heroji iz najsvetije i najveličanstvenije njihove bitke kao što je "Oluja", a žrtve su zato što su proveli u pritvoru Haškog tribunala godinama čekajući na odluku da li su u "Oluji" počinjeni zločini ili nisu - rekao je Štrbac.

On je dodao da je "prirodno" da su oni odlikovani, jer im cijela država počiva na tom ratu.

Štrbac je podsjetio da je prema Veritasovoj evidenciji, u akciji "Oluja" evidentirana 1.861 žrtva, od toga je 777 nestalih neriješenih slučajeva.

Nakon parastosa, u Narodnom pozorištu Republike Srpske održana je tribina "Dani tuge i sjećanja".