BEOGRAD - Od prošlog do ovog avgusta desili su se neki događaji koji zaslužuju da se istaknu u uvodnom tekstu ovogodišnjeg Biltena.
Ekshumirana su 24 posmrtna ostataka srpskih žrtava (devet sa područja Like i 15 sa područja Korduna), dok ih je 40 identifikovano. Najviše i ekshumiranih i identifikovanih se odnosi na stradale u hrvatskoj akciji „Oluja” i poslije. Od 1.869 žrtava, koliko ih se nalazi na Veritasovom spisku iz ove akcije, među nestalima se vodi još 745 lica. Kada bi se ekshumirala po Veritasu registrovana grobna mjesta (138) i identifikovali i ovi i ranije ekshumirani a još neidentifikovani posmrtni ostaci (357), za koje se sa velikom vjerovatnoćom predpostavlja da pripadaju srpskim žrtvama iz vremena „Oluje”, broj stvarno nestalih sveo bi se na oko 250.
U odnosu na prošlu godinu ukupan broj žrtava iz akcije „Oluja” se povećao za sedam lica, što je rezultat novih i „pročišćavanja” ra-nijih upisa. Ilustracije radi, nedavno smo obaviješteni od JKP „Gradsko groblje” iz Bjeljine da je na Gradskom groblju u ovom gradu od avgusta do novembra 1995. godine pokopano 14 Krajišnika, koji su umrli u koloni ili su zbog bolesti dospjeli u bjeljinsku bolnicu, gdje su i umrli. Pogrebno preduzeće od Veritasa traži kontakte sa njihovim porodicama kako bi od njih dobili saglasnost da im podignu spomen obilježje, koja akcija zaslužuje svaku pohvalu.
U odnosima hrvatske države prema Srbima i njihovim ostalim problemima u protekloj godini skoro da i nema bitnijih promjena: tihi egzodus Srba sa „vjekovnih ognjišta” i dalje traje; krajiški Srbi se i dalje procesuiraju i hapse i na području Hrvatske i širom svijeta po potjernicama raspisanim od strane hrvatskog pravosuđa; hrvatski sudovi i dalje sude po „dvostrukim standardima”; mnoga krajiška sela „Teslinih sunarodnika” još su u mraku; neisplaćene penzije iz devedesetih i dalje se ne isplaćuju; aneks „G” Bečkog sporazuma o sukcesiji i dalje se ne primjenjuje; obnova u ratu porušenih kuća i stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava se i dalje rješavaju „na kašičicu”; štedni ulozi iz devedesetih kod ekspoziture „Jugobanke” u Hrvatskoj još se ne isplaćuju…
Za ratne zločine nad Srbima u „Oluji”, nepravosnažno je osuđen još jedan pripadnik hrvatske vojske, koji je po nacionalnosti Srbin. Tako su za sve ratne zločine nad Srbima u ovoj akciji, i pred domaćim i pred međunarodnim sudovima, osuđena samo dva pripadnika hrvatske vojske, od kojih je jedan etnički Albanac a drugi etnički Srbin.
Krajišnici su i veoma uspješni privrednici, pravi profesionalci u svojim zanimanjima i plodni stvaraoci, pisci, pjesnici slikari, što potvrđuju i mnoga nova izdanja koja su se pojavila između posljednje dvije godišnjice.
Nažalost, Krajišnici i umiru, poneki od starosti, a većina od bolesti. Od poznatijih Krajišnika u posljednjoj godini napustili su nas Dušan Đaković, Branko Lubovac, Borislav Bogunović, Borka Torbica… Branko i Borislav su se vratili tamo gdje su i ponikli, dok su Dušan i Borka vječno utočište našli u Srbiji.
Krajišnici, preko pomena i parastosa i raznih drugih manifestacija, čuvaju sjećanja na stari zavičaj i na svoje žrtve iz ratova devedesetih ali i svih ranijih pogroma i progona, kako ne bi zaboravili ni ko su, ni što su, ni odakle su. U toj funkciji je i ovaj, već tradicionalni, avgustovski Veritasov Bilten.
Radomir KužetBilten 179 za 2019. godinu možete pogledati i/ili preuzeti ovdje